Priroda Varaždinske županije

13/08/2026

𝐏𝐫𝐨𝐧𝐚š𝐥𝐢 𝐬𝐭𝐞 𝐨𝐳𝐥𝐢𝐣𝐞đ𝐞𝐧𝐮, 𝐛𝐨𝐥𝐞𝐬𝐧𝐮 𝐢𝐥𝐢 𝐮𝐠𝐢𝐧𝐮𝐥𝐮 𝐝𝐢𝐯𝐥𝐣𝐮 ž𝐢𝐯𝐨𝐭𝐢𝐧𝐣𝐮? 𝐏𝐫𝐢𝐣𝐚𝐯𝐢𝐭𝐞 𝐧𝐚𝐥𝐚𝐳.

Građani svojim dojavama mogu izravno pridonijeti praćenju i zaštiti divljih i strogo zaštićenih životinjskih vrsta.

To mogu biti, primjerice:
🦇 𝐬𝐢𝐬𝐚𝐯𝐜𝐢: vidra, dabar, puh orašar, krtica, šišmiši i druge vrste
🦅 𝐩𝐭𝐢𝐜𝐞: jastreb, škanjac, štekavac, bijela roda, vodomar, pčelarica, sove i druge vrste
🦎 𝐠𝐦𝐚𝐳𝐨𝐯𝐢: barska kornjača, zelembać, smukulja, bjelica, poskok i druge vrste
🐸 𝐯𝐨𝐝𝐨𝐳𝐞𝐦𝐜𝐢: žuti mukač, gatalinka, šumska smeđa žaba, veliki vodenjak i druge vrste

𝐖𝐞𝐛 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐳𝐚𝐜 𝐝𝐨𝐬𝐭𝐮𝐩𝐚𝐧 𝐣𝐞 𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐯𝐞𝐳𝐧𝐢𝐜𝐢:
https://arcg.is/1CbK98

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, nalaz uhvaćene, usmrćene, ozlijeđene ili bolesne jedinke potrebno je prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Dojava se može podnijeti putem web obrasca ili telefonski, u roku od 24 sata.

Prilikom prijave moguće je navesti vrstu životinje ili njezin opis, mjesto i vrijeme pronalaska, stanje životinje te priložiti fotografije životinje i mjesta nalaza.

Prikupljene dojave pomažu u praćenju rasprostranjenosti i uzroka stradavanja divljih životinja te u planiranju mjera njihove zaštite. Ozlijeđene, bolesne ili iscrpljene jedinke strogo zaštićenih vrsta, kada je potrebno, zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje.

Pozivamo građane Varaždinske županije da takav nalaz ne zanemare, već ga prijave putem službenog obrasca. Svaka pravodobna dojava vrijedan je podatak za očuvanje divljih vrsta na našem području.

31/07/2026

🌿Svjetski dan čuvara prirode – 31. srpnja🌿

Danas obilježavamo Svjetski dan čuvara prirode dan posvećen svim čuvarima prirode koji svojim predanim radom svakodnevno štite prirodnu baštinu, bioraznolikost i zaštićena područja.

Biti čuvar prirode znači biti svakodnevno na terenu, pratiti stanje prirode, štititi biljne i životinjske vrste, sprječavati nezakonite aktivnosti, educirati javnost i posjetitelje te brinuti da naše prirodne vrijednosti ostanu očuvane za buduće naraštaje.

Na području Varaždinske županije čuvar prirode svakodnevno obilazi zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, nadzire stanje prirode te svojim stručnim i odgovornim radom doprinosi očuvanju prirodne baštine naše županije.

Ovogodišnja tema „Čuvari prirode – čuvari planeta koji se mijenja“ podsjeća nas koliko je njihova uloga važna u vremenu klimatskih promjena i sve većih pritisaka na prirodu.

💚 Hvala svim čuvarima prirode na predanosti, stručnosti i odgovornosti kojom svakodnevno čuvaju ono najvrjednije našu prirodu.

🌳 Sretan Svjetski dan čuvara prirode! 🌳

24/07/2026

🦋𝐕𝐞𝐥𝐢𝐤𝐢 𝐥𝐢𝐯𝐚𝐝𝐧𝐢 𝐩𝐥𝐚𝐯𝐚𝐜

Proteklih smo dana obišli područje ekološke mreže Livade uz Bednju II, gdje upravo leti veliki livadni plavac (𝑃ℎ𝑒𝑛𝑔𝑎𝑟𝑖𝑠 𝑡𝑒𝑙𝑒𝑖𝑢𝑠), strogo zaštićena i ciljna vrsta ovog područja.

Životni ciklus ove vrste iznimno je složen i ovisi o nekoliko međusobno povezanih čimbenika. Ženke polažu jaja na cvatove ljekovite krvare (𝑆𝑎𝑛𝑔𝑢𝑖𝑠𝑜𝑟𝑏𝑎 𝑜𝑓𝑓𝑖𝑐𝑖𝑛𝑎𝑙𝑖𝑠), biljke kojom se gusjenice hrane u prvim fazama razvoja. 🌿

Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku i pada na tlo, gdje je pronalaze mravi iz roda 𝑀𝑦𝑟𝑚𝑖𝑐𝑎 i odnose u mravinjak.🐜Ondje provodi gotovo deset mjeseci, nakon čega se zakukulji, a početkom ljeta iz zemlje izlazi odrasli leptir.

Za opstanak velikog livadnog plavca potrebne su očuvane vlažne livade na kojima raste ljekovita krvara, prisutnost odgovarajućih vrsta mrava te redovita i pravovremena košnja. Izostane li samo jedan od tih čimbenika, stanište prestaje biti pogodno za ovu osjetljivu vrstu.🌾

U Hrvatskoj je veliki livadni plavac kritično ugrožen, a njegovu opstanku prijete nestanak i isušivanje staništa, prestanak tradicionalnog načina košnje, preoravanje te zarastanje livada drvenastom vegetacijom i invazivnim vrstama.⚠️

Područje ekološke mreže Livade uz Bednju II jedno je od svega nekoliko područja u Hrvatskoj na kojima se veliki livadni plavac još uvijek pojavljuje. Njegova prisutnost još jednom pokazuje koliko su očuvanje i pravilno održavanje ovih livada važni za bioraznolikost Varaždinske županije.💚

16/07/2026

🐍𝐒𝐕𝐉𝐄𝐓𝐒𝐊𝐈 𝐃𝐀𝐍 𝐙𝐌𝐈𝐉𝐀 🐍

Svjetski dan zmija, koji se obilježava svake godine 16. srpnja, prilika je da bolje upoznamo ove često pogrešno shvaćene životinje i njihovo ponašanje u prirodi.

Zmije uglavnom žive samotno, a u veće se skupine okupljaju tijekom zimskog mirovanja i u vrijeme parenja. Neke vrste miruju i tijekom najtoplijeg i najsušnijeg dijela godine. Taj se oblik ljetnog mirovanja naziva estivacija, a zmijama pomaže da izbjegnu nepovoljne uvjete i smanje gubitak energije i vode.

Budući da su ektotermne životinje, tjelesnu temperaturu reguliraju pomoću topline iz okoliša ☀️ pa ih često možemo vidjeti kako se sunčaju na otvorenim površinama. Najčešće se skrivaju među kamenjem, u pukotinama stijena, suhoj travi i grmlju, dok se neke vrste mogu zadržavati i na nižim granama grmlja i drveća.

Susrete s ljudima u pravilu nastoje izbjeći. Zmije ne love i ne naganjaju ljude, nego najčešće bježe čim osjete njihovu prisutnost. Dobro osjećaju vibracije tla, zbog čega će se često udaljiti prije nego što ih uopće primijetimo. Ugriz je obrambena reakcija do koje može doći ako zmiju iznenadimo, stanemo na nju, previše joj se približimo ili je pokušamo dirati ili uhvatiti.

Ni poskok, suprotno raširenom vjerovanju, ne može skakati. Može se penjati po grmlju i niskom drveću, gdje se pred kraj ljeta i u jesen ponekad sunča. Upravo su takvi susreti vjerojatno pridonijeli nastanku vjerovanja da poskok skače i namjerno napada čovjeka.

⚠️Pri susretu sa zmijom potrebno je ostati miran, zadržati sigurnu udaljenost i omogućiti joj da se sama udalji. Djecu i kućne ljubimce treba maknuti iz njezine blizine, a zmiju ne treba dirati ni hvatati. Tijekom kretanja kroz visoku travu i grmlje preporučuje se nositi duge hlače i zatvorenu obuću te paziti gdje stajemo.

Zmije pridonose održavanju prirodne ravnoteže. Hrane se glodavcima🐁, gušterima🦎, žabama🐸, kukcima 🐜 i drugim životinjama, a istodobno su i same hrana brojnim divljim vrstama. Tako pomažu očuvanju zdravih ekosustava. Ne moramo ih voljeti, ali moramo ih poštovati.

Znanje smanjuje strah, a poštovanje prema prirodi počinje razumijevanjem svih njezinih dijelova. 💚

10/07/2026

𝐆𝐨𝐝𝐢š𝐧𝐣𝐢𝐜𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐠𝐥𝐚š𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐡𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐨-𝐦𝐚đ𝐚𝐫𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐑𝐞𝐳𝐞𝐫𝐯𝐚𝐭𝐚 𝐛𝐢𝐨𝐬𝐟𝐞𝐫𝐞 𝐌𝐮𝐫𝐚 – 𝐃𝐫𝐚𝐯𝐚 – 𝐃𝐮𝐧𝐚𝐯

U subotu, 11. srpnja, obilježava se 14. godišnjica proglašenja hrvatsko-mađarskog Prekograničnog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, koji je UNESCO proglasio 2012. godine.

Time je područje uz Muru, Dravu i Dunav prepoznato kao prostor iznimne prirodne, krajobrazne i kulturne vrijednosti, ali i kao područje u kojem je važno uskladiti zaštitu prirode s održivim razvojem i životom lokalnog stanovništva.

Rezervat biosfere ne znači uvođenje strože zaštite, već predstavlja okvir za zajedničko upravljanje prostorom. Njime se potiče očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje prirodnih resursa, znanstveni rad, monitoring, edukacija i razmjena znanja.

Nakon proglašenja hrvatsko-mađarskog rezervata 2012. godine, područje Mure, Drave i Dunava dodatno je povezano 2021. godine uspostavom prvog pentalateralnog rezervata biosfere u svijetu, koji obuhvaća Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju.
Time je prostor uz Muru, Dravu i Dunav postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi.

Četrnaest godina nakon proglašenja, ova je godišnjica podsjetnik na važnost očuvanja rijeka, poplavnih šuma, riječnih otoka, sprudova i brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje ovise o ovim vrijednim staništima.

Očuvanju ovog vrijednog riječnog područja pridonose i brojni projekti u kojima sudjeluje Javna ustanova „PRIRODA Varaždinske županije“. Kroz projekte Tri rijeke = jedan cilj, Riverside, Lifeline MDD, DRAVA LIFE i LIFE RESTORE for MDD provodile su se i provode aktivnosti usmjerene na obnovu riječnih i poplavnih staništa, istraživanje vrsta, praćenje stanja prirode i edukaciju. Tako se prekogranična suradnja ne zadržava samo na proglašenju rezervata, već se nastavlja konkretnim radom na terenu.

💚 Čuvajmo rijeke i prirodu koja nas okružuje! 💚

02/07/2026

𝐔𝐤𝐥𝐚𝐧𝐣𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐳𝐢𝐯𝐧𝐢𝐡 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐧𝐢𝐡 𝐛𝐢𝐥𝐣𝐧𝐢𝐡 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐝𝐫𝐮č𝐣𝐮 𝐕𝐚𝐫𝐚ž𝐝𝐢𝐧𝐬𝐤𝐞 ž𝐮𝐩𝐚𝐧𝐢𝐣𝐞

U lipnju 2026. godine nastavljene su aktivnosti uklanjanja invazivnih stranih biljnih vrsta u sklopu projekta „Č𝐮𝐩𝐚𝐣, 𝐤𝐨𝐬𝐢, 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐳𝐢𝐯𝐜𝐞 𝐢𝐳 𝐩𝐫𝐢𝐫𝐨𝐝𝐞 𝐨𝐝𝐧𝐨𝐬𝐢!”, koji je odobren za financiranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Aktivnosti se provode na lokalitetima na kojima je prethodnim terenskim istraživanjima i praćenjem rasprostranjenosti potvrđena prisutnost invazivnih biljnih vrsta. Uklanjaju se vrste iz roda zlatnica (𝑆𝑜𝑙𝑖𝑑𝑎𝑔𝑜 spp.), žljezdasti nedirak (𝐼𝑚𝑝𝑎𝑡𝑖𝑒𝑛𝑠 𝑔𝑙𝑎𝑛𝑑𝑢𝑙𝑖𝑓𝑒𝑟𝑎) i prava svilenica (𝐴𝑠𝑐𝑙𝑒𝑝𝑖𝑎𝑠 𝑠𝑦𝑟𝑖𝑎𝑐𝑎).

Na području ekološke mreže Livade uz Bednju I-III provode se mjere kontrole zlatnice, invazivne biljne vrste koja se brzo širi i može stvarati guste sastojine. Time potiskuje zavičajne vrste i narušava bioraznolikost livadnih staništa. Takve promjene posebno su važne na područjima gdje su zabilježene rijetke i ugrožene vrste, poput velikog livadnog plavca (𝑃ℎ𝑒𝑛𝑔𝑎𝑟𝑖𝑠 𝑡𝑒𝑙𝑒𝑖𝑢𝑠), leptira vezanog uz očuvane livadne ekosustave.

Mjere uklanjanja prave svilenice provode se na lokalitetima na području Zatuke i Mostišća. Riječ je o invazivnoj vrsti koja se širi sjemenom i podzemnim podancima zbog čega ju je potrebno uklanjati redovito i kroz dulje razdoblje. Ako se ne kontrolira, može zauzeti veće površine, istiskivati zavičajne biljne vrste i mijenjati sastav prirodnih zajednica.

Na području Rijeke Voćanske nastavljeno je uklanjanje žljezdastog nedirka. Riječ je o jednogodišnjoj invazivnoj biljci brzog rasta koja najčešće naseljava vlažna staništa, rubove šuma, prometnice te obale potoka i rijeka. U povoljnim uvjetima formira guste pokrove, zasjenjuje zavičajne vrste i otežava njihovo obnavljanje. Posebno je problematična uz vodotoke jer se sjeme lako širi vodom.

Aktivnosti uklanjanja provode se prije stvaranja sjemena kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja. Ovisno o vrsti i lokalitetu, primjenjuju se košnja i ručno čupanje biljaka s korijenom, a uklonjena biljna masa zbrinjava se i odvozi s površine kako bi se spriječilo ponovno zakorjenjivanje ili širenje.

Kontrola invazivnih stranih vrsta nije jednokratna mjera. Biljke se mogu ponovno pojaviti iz sjemena, podzemnih dijelova ili s okolnih površina, pa su redovito praćenje i ponavljanje aktivnosti ključni za dugoročan učinak.

Uklanjanje i praćenje nastavit će se i u narednom razdoblju, s ciljem smanjenja pritiska invazivnih vrsta te očuvanja zavičajne flore, prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti Varaždinske županije.

01/07/2026

Za sve koji koriste Dravsku park-šumu, izdvojite par minuta za kratki anonimni upitnik. 🌳

🌳𝐏𝐨𝐳𝐢𝐯 𝐩𝐨𝐬𝐣𝐞𝐭𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣𝐢𝐦𝐚 𝐃𝐫𝐚𝐯𝐬𝐤𝐞 𝐩𝐚𝐫𝐤-š𝐮𝐦𝐞🌳

Pozivamo sve građane koji provode vrijeme u Dravskoj park-šumi 🚶‍♀️🏃‍♀️🚴 da ispune kratki anonimni upitnik i podijele svoje iskustvo korištenja ovog važnog zelenog prostora Varaždina.

Istraživanje se provodi u sklopu projekta „Zeleno srce grada - Participativno kartiranje usluga urbanih park-šuma“, koji provodi Hrvatski šumarski institut s partnerima. Cilj projekta je bolje razumijevanje potreba i navika građana kako bi se pridonijelo kvalitetnijem upravljanju i očuvanju Dravske park-šume.

Sudjelovanje je anonimno, a ispunjavanje upitnika traje oko 10 minuta.

Upitniku možete pristupiti putem poveznice: https://kartirajzelenilo.sumins.hr/app/start/dravska
ili skeniranjem QR koda.

Unaprijed hvala na vremenu koje ćete izdvojiti za ispunjavanje ovog upitnika! 🌱

29/06/2026

𝐉𝐞𝐥𝐞𝐧𝐚𝐤 - 𝐭𝐢𝐡𝐢 𝐝𝐢𝐯 𝐧𝐚š𝐢𝐡 š𝐮𝐦𝐚🌳

Jeste li znali da jelenak (𝐿𝑢𝑐𝑎𝑛𝑢𝑠 𝑐𝑒𝑟𝑣𝑢𝑠) većinu svog života provede skriven u trulom drvu, panjevima i korijenju starih stabala? Iako ga najčešće primjećujemo kao odraslu jedinku, njegov razvoj traje nekoliko godina, a upravo su stara stabla i mrtva drvna masa ključni za opstanak ove vrste.

Jelenak je jedan od najvećih i najprepoznatljivijih kornjaša u Europi. Mužjaci se lako prepoznaju po velikim čeljustima koje podsjećaju na jelenje rogove, a koriste ih u borbama za ženke. Unatoč veličini i izraženom izgledu, jelenak nije opasan za ljude.

Njegova prisutnost upućuje na očuvanost šumskih staništa u kojima još uvijek ima dovoljno starih stabala, trulih panjeva, korijenja i odumrle drvne mase. Takav drvni supstrat potreban je za razvoj ličinki, koje se hrane trulim drvom i u njemu provode najveći dio životnog ciklusa.

Jelenak je danas ugrožen ponajprije zbog gubitka pogodnih staništa. Uklanjanje starih stabala, panjeva i mrtvog drva, intenzivno uređivanje zelenih površina te širenje urbanih područja smanjuju broj mjesta na kojima se ova vrsta može razvijati.

Kako mu možemo pomoći?
- U šumama, parkovima i vrtovima važno je ostaviti dio mrtvog drva, osobito trule panjeve i staro korijenje.
- Pri održavanju zelenih površina ne treba uklanjati svu odumrlu drvnu masu jer ona ima važnu ulogu u očuvanju brojnih vrsta.
- Ako pronađete odraslog jelenka, najbolje ga je ne uznemiravati.
- Ako se nalazi na cesti ili drugom opasnom mjestu, možete ga pažljivo premjestiti na sigurniju površinu u blizini.

Čuvajmo jelenka očuvanjem starih stabala, mrtvog drva i prirodnih šumskih staništa.💚

25/06/2026

Pronašli smo "jednoroga" u dravskoj šumi!

🪲 Jednorogi gljivar zabilježen u dravskoj šumi kod Svibovca Podravskog

U dravskoj šumi kod Svibovca Podravskog zabilježen je zanimljiv nalaz rijetke vrste kornjaša jednorogog gljivara (Bolbelasmus unicornis). Vrstu je pronašao i fotografirao Mišel Jelić, čije dvije fotografije donosimo uz objavu.

Riječ je o vrsti koja je u Hrvatskoj poznata iz relativno malog broja nalaza. Prve podatke za naše područje donosi Schlosser još 1878. godine, navodeći nalaze iz okolice Križevaca, Moslavine i Osijeka, ali bez preciznijih mjesta i datuma. Koča 1905. godine donosi prvi točniji podatak: jednu ženku uhvaćenu 1. lipnja 1895. na vinkovačkoj promenadi preko Bosuta.

Kasnije se vrsta ponovno spominje za Vinkovce, a jedan recentniji nalaz potječe iz 2014. godine iz okolice Gradišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Na platformi Biologer.hr danas postoji dvadesetak novijih nalaza, ponajviše iz Baranje i Podunavlja.

Zato je nalaz iz dravske šume kod Svibovca Podravskog vrijedan faunistički podatak za ovaj dio Hrvatske. Posebno je zanimljivo da vrstu nije zabilježio varaždinski prirodoslovac Franjo Košćec, niti se primjerak ove vrste nalazi u zbirci kukaca Prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja Varaždin.

Ovakvi nalazi podsjećaju koliko su dravske šume važne kao staništa brojnih, često slabo poznatih i rijetko viđenih vrsta.

📷 Fotografija: Mišel Jelić

23/06/2026

𝐓𝐫𝐚𝐝𝐢𝐜𝐢𝐨𝐧𝐚𝐥𝐧𝐢 𝐬𝐩𝐮𝐬𝐭 𝐃𝐫𝐚𝐯𝐚 – 𝐃𝐮𝐧𝐚𝐯: 𝐒𝐫𝐜𝐚 𝐳𝐚 𝐬𝐥𝐨𝐛𝐨𝐝𝐮

U subotu, 20. lipnja, na rijeci Dravi započeo je tradicionalni memorijalni spust „Drava – Dunav: Srca za slobodu“, kojim članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – Podružnice Varaždinske županije i ove godine plove od Varaždina prema Vukovaru.

Ovim se spustom, koji se održava već 21. godinu zaredom, odaje počast poginulim i nestalim pripadnicima Posebne jedinice policije Policijske uprave Varaždin koji su 1991. godine sudjelovali u obrani Vukovara, kao i svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima. Ove se godine spustom posebno obilježava 35. godišnjica odlaska pripadnika Posebne jedinice policije PU Varaždin u obranu Grada Heroja.

Put dug gotovo 300 kilometara, od Drave do Dunava, snažan je podsjetnik na žrtvu, hrabrost i zajedništvo hrvatskih branitelja, ali i prilika za promociju vrijednosti prirodne baštine riječnog područja kojim sudionici prolaze.

Spust i ove godine ima svoju ekološku dimenziju, a podršku projektu pružila je Javna ustanova „Priroda Varaždinske županije“. Rijeka Drava dio je Regionalnog parka Mura-Drava, ekološke mreže Natura 2000 te UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, jednog od najvrjednijih riječnih područja Europe.

Ovakvi susreti imaju posebnu vrijednost jer istodobno njeguju kulturu sjećanja i promiču odgovoran odnos prema prirodi. Dok se Dravom i Dunavom plovi u čast onima koji su za Hrvatsku dali najviše, podsjećamo se i na obvezu očuvanja prirodne baštine koju ostavljamo budućim generacijama.

Više pročitajte na: https://www.varazdinska-zupanija.hr/vijesti/prema-gradu-heroju-rijekama-sjecanja-varazdinski-branitelji-krenuli-na-300-ak-kilometara-dug-put-u-cast-poginulim-i-nestalim-suborcima.html