https://www.facebook.com/160827693778379/

Digitalni arhiv Široki Brijeg

Name: Digitalni arhiv Široki Brijeg
Address: Trg Gojka Šuška 5a, Siroki Brijeg, 88220, BA
Telephone: +38763455125

Home
Bosnia And Herzegovina
Siroki Brijeg
Digitalni arhiv Široki Brijeg

Digitalni arhiv Širokog Brijega kroz fotografske i ostale zbirke. Digitalni arhiv sadrži građu uglavnom nastalu u 19. i 20. stoljeću.

Digitalna arhivska građa Širokog Brijega, kao kulturno dobro, jedinstveni je informacijski izvor za proučavanje i razumijevanje povijesti, kulture i društvenog života općenito. Na ovim stranicama možete upoznati digitaliziranu dokumentaciju iz prošlosti kojom želimo svima približiti pisanu, slikovnu, snimljenu i na druge načine dokumentiranu arhivsku baštinu Širokog Brijega. Na stranici možete pro

naći fotografske zbirke, zbirku starih razglednica i dopisnica, poštanske markice i pečate, stare karte i mape, digitalizirane novine i časopise, postere, video i filmsku građu, tonske zapise te ostale memorabilije i povijesne dokumente važne za Široki Brijeg. Zahvaljujući privatnim skupljačima, institucijama i arhivima više država, omogućena je ova digitalna zbirka kojom se mogu služiti svi naraštaji, i imati u vidu povijesne, kulturne i društvene događaje kroz određena vremenska razdoblja. Svim posjetiteljima digitalnog arhiva želimo da uživaju u sadržaju zbirke.

13/08/2026

Fotografija:

Opis: Skup učiteljica i učitelja ispred osnovne škole 1953. godine. (službeni naziv: Prva osnovna škola, područna škola "Mala škola")

Komentar: U knjizi "Široki Brijeg" Karlo Rotim donosi popis učiteljica i učitelja koji su radili u školama na području Širokog Brijega u razdoblju od Drugog svjetskog rata do 1953. godine, uz naznaku godine njihovog dolaska.

ŠIROKI BRIJEG
Olga Solo, 1947.
Mirjana Miličević, 1947.
Jovanka Sudar, 1947.
Katja Galić, 1948.
Zora Runjevac, 1948.
Dragica Šaban, 1949.
Marija Kačunko, 1950.
Zora Škegro, 1953.

MOKRO
Mate Petrušić, 1945.
Muarem Cvijetić, 1946.
Azra Selimović, 1949.
Jefto Šotra, 1950.
Ilija Drezga, 1950.
Mijat Hrnjez, 1950.
Ljerka Soldo, 1951.
Natalija Lazo, 1951.
Slavko Šimić, 1952.

GORNJI GRADAC
Vencel Mandić, 1946.
Niko Kulušić, 1947.
Ante Lisnić, 1950.
Nada Filjak, 1951.
Mirko Kraljević, 1951.
Mevzeta Orle, 1952.

BIOGRACI
Višnja Konjovod, 1946.
Mirjana Trifković, 1947.
Slavko Šimić, 1951.
Nikola Martinović, 1952.
Franjo Marić, 1952.

DONJI CRNAČ
Mladen Knezović, 1949.
Jakov Milković, 1950.
Hranislav Ganić, 1951.
Marjana Ganić, 1951.
Ivan Bilinovac, 1952.
Mirko Kraljević, 1953.
Radmila Gačić, 1953.

RUJAN
Slavko Prljić, 1949.
Omer Buljko, 1950.

RASNO
Mersija Elezović, 1945.
Hatidža Premilovac, 1947.
Branko Govedarica, 1948.
Lazar Savičić, 1949.
Jefto Šotra, 1949.
Ivan Rajič, 1950.
Karlo Zovko, 1950.
Franjo Marić, 1951.
Jerko Petrović, 1952.

UZARIĆI
Olga Solo, 1945.
Fikret Vajzović, 1947.
Adam Boban, 1948.
Slavo Prljić, 1951.
Aleksand. Pavičević, 1953.

BUHOVO
Ivan Zlomislić, 1946.
Zora Ištuk, 1948.
Vjera Vilenica, 1949.
Ante Lisnić, 1951.
Toma Hrkać, 1952.
Pero Galić, 1952.
Ante Martinović, 1953.

CRNE LOKVE
Jure Stojić, 1946.
Jelena Rozić, 1948.
Rade Milojković, 1949.
Toma Hrkać, 1950.
Ivan Jelić, 1951.

DUŽICE
Danica Martinović, 1947.
Stojan Bošnjak, 1947.
Ante Vasilj, 1949.
Ljiljana Ćotić, 1951.

ČERIGAJ
Gajo Popadić, 1949.
Nada Filjak, 1950.
Anka Bevanda, 1951.

JARE
Ivan Rajič, 1949.
Jure Soldo, 1950.
Ljerka Vidović, 1950.

LJUTI DOLAC
Abida Milavić, 1945.
Mirjana Janjić, 1948.
Mladen Knezović, 1948.
Ranko Komnenović, 1949.
Muhamed Sadiković, 1950.
Anđelko Prga, 1950.
Štefica Barac, 1951.
Dervo Vajzović, 1952.
Smilja Popović, 1952.
Vukanović, 1952.
Milan Ljoljić, 1953.

KNEŠPOLJE
Mirjana Miličević, 1945.
Ante Martinović, 1947.
Azra Selimović, 1947.
Danica Dodig, 1948.
Smilja Arapović, 1950.
Jelena Katić, 1951.
Pero Kožul, 1953.

LJUBOTIĆI
Marko Džankić, 1946.
Jozo Bukvić, 1949.
Olga Stojčić, 1950.
Zdenko Džeba, 1952.
Omer Buljko, 1953.

KOČERIN
Veljko Zubović, 1948.
Mara Vasilj, 1949.
Hranislav Ganić, 1950.
Marjana Ganić, 1950.
Karlo Zovko, 1950.
Marko Džankić, 1951.
Jakov Milković, 1951.
Gojko Zovko, 1951.
Adam Boban, 1952.
Anka Boban, 1952.
Katica Bevanda, 1952.
Mirko Lasić, 1952.
Ma**ca Knezović, 1952.
Mladen Paradžik, 1952.

RUJAN
Ilija Drezga, 1951.
Zdenko Džeba, 1953.
Marko Džankić, 1953.

DOBRKOVIĆI
Karlo Grbešić, 1950.
Zdenko Džeba, 1951.
Gojko Zovko, 1952.
Marija Pušić, 1952.

IZBIČNO
Gojko Šušak, 1950.
Mate Marušić, 1952.
Katica Bevanda, 1953.

TURČINOVIĆI
Ivan Slišković, 1950.
Radmila Gačić, 1951.
Jelenka Katić, 1953.

JARE
Jerko Soldo, 1951.
Milisav Radoš, 1952.
Ivan Jelić, 1952.

DONJA BRITVICA
Mate Marušić, 1950.
Hedviga Stojičić, 1952.

GORNJI MAMIĆI
Ana Šola, 1950.
Nikola Martinović, 1951.
Karlo Zovko, 1952.
Katica Bevanda, 1952.
Ante Ćesić, -

PODVRANIĆ
Marija Pušić, 1950.
Pero Galić, 1951.
Jerko Soldo, 1952.
Danijel Ljolje, 1953.

GORNJA BRITVICA
Jerko Soldo, 1950.
Pavao Ninković, 1951.
Nikola Lučić, 1952.
Franjo Paponja, 1953.

GORNJI CRNAČ
Ivan Bilinovac, 1950.
Gojko Šušak, 1951.
Smilja Arapović, 1951.
Ilija Drezga, 1952.
Karlo Grbešić, 1953.

GRABOVA DRAGA
Jure Slišković, 1950.

PRIVALJ
Mirko Lasić, 1950.
Marko Džankić, 1950.
Smilja Arapović, 1950.
Ljerka Soldo, 1952.
Pero Galić, 1953.

(Napomena: neka se imena ponavljaju zbog premještanja učitelja po školama i godina njihovog službovanja.)

Datum fotografije: 1. srpnja 1953.
Lokacija: Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografije: Ivan Sesar Ikul
Arhiv: privatni arhiv, Jure Slišković

09/08/2026

Fotografija

Opis: Ispit zrelosti školske godine 1942/43. - Franjevačka klasična gimnazija - Široki Brijeg

Komentar: Fotografija je snimljena ispred konvikta (đački dom / ALU) na Širokom Brijegu. S maturantima sjedi fra Svetozar Petric, a u ljetopisu gimnazije za 1942./43. piše:

Ministarstvo narodne prosvjete, Odjel za srednje školstvo, u Zagrebu svojim Br. 49.071—1943. od 25. VI. 1943. imenovalo je povjerenikom na izpitu zrelosti u ljetnom roku 1943. godine g. Zvonimira Zlatara, upravitelja Drž. real. gimnazije u Mostaru. Pod predsjedanjem povjerenika g. Z. Zlatara održana je 12. VII. 1943. prva sjednica, na kojoj je konstituirano izpitno povjerenstvo, i to:

Predsjednik: g. Z. Zlatar, povjerenik Ministarstva narodne prosvjete, podpredsjednik: g. dr. R. Vukšić, upravitelj gimnazije,

članovi izpitivači: g. dr. D. Burić za hrvatski jezik, g. dr. S. Petric za talijanski jezik, g. dr. A. Nuić za latinski jezik, g. dr. M. Zubac za poviest i zemljopis.

Prema čl. 2 Pravila o polaganju izpita zrelosti pripušteno je na izpit 15 redovitih učenika VIII. razreda, a svi su odabrali latinski i talijanski jezik za izpitne predmete. Na sjednici izpitnog povjerenstva od 12. VII. 1943. izrađen je nacrt za tok cieloga izpita. Prema zaključku izpitnog povjerenstva održan je:

1. pismeni izpit: a) iz hrvatskog jezika 13. VII. 1943., a zadatak je glasio »Postanak i razvoj drame u našoj književnosti«, b) iz latinskog jezika 14. VII. 1943., a rađen je zadatak »Seneca philosophus: De ira I. 16«, c) iz talijanskog jezika 15. VII. 1943., a bio je zadatak
»Lozovina: L'amor proprio d'un poeta«.

2. ustmeni izpit 16. i 17. VII. 1943.

Poslije pregleda i ocjenjivanja pismenih radova pripušteni su svi pripravnici na ustmeni izpit. Prije početka ustmenog izpita sazvao je povjerenik g. Z. Zlatar sve pripravnike i saobćio im je, da se na temelju uspjeha u pismenim radovima i ocjena iz matematike u VII. r., kemije u VII. r. i srednje ocjene iz prirodopisa u V., VI. i VII. r. opraštaju od polaganja ustmenog izpita pripravnici: Nikola Čizmić, Cvitan (fra Alfonzo) Jukić, Krešimir Sušić i Ante (fra Luka) Sušac, a ostali da će polagati ustmeni izpit.

Pošto je obavljen ustmeni izpit i za najzadnju skupinu pripravnika, donesena je odluka o ocjenama iz vladanja i ustanovljeno je, da su svi pripravnici s uspjehom položili izpit zrelosti. Sazvavši sve pripravnike u dvoranu za izpitivanje, povjerenik g. Z. Zlatar saobćio im je, da su svi s uspjehom položili izpit zrelosti.

G. povjerenik iztakao je ovom prilikom i požrtvovan rad nastavnika i osamgodišnji uspjeh pripravnika: bodreći nastavnike, da i dalje ostanu ustrajni u prosvjetnom radu, a pripravnicima želeći uspjeh i sreću u životu, u koji treba da pođu s onim idealizmom, kojim su zadajani u školi.

Prema čl. 24. Pravila o polaganju izpita zrelosti priznalo je izpitno povjerenstvo zrelost i sposobnost za nauke na sveučilištima i visokim školam pripravnicima:

1. Anti Aleksiću, sinu pok. Mate Aleksića drž. činovnika, rod. 17. X. 1924. u Bristu, kotar Makarska, v. ž. Cetina, s dobrim uspjehom,

2. Josipu Ančiću, sinu Ilije Ančića trgovca, rod. 3. V. 1924. u Tomislavgradu, kotar Duvno, v. ž. Hum, s dobrim uspjehom,

3. Peri (fra Albertu) Azinoviću, sinu Joze Azinovića sudskog glasnika, rod. 15. XII. 1923. u Konjicu, kotar Konjic, v. ž. Hum, s vrlo dobrim uspjehom,

4. Tonki Budimiru, sinu Joze Budimira autoprevoznika, rod. 26. II. 1924. u Livnu, kotar Livno, v. ž. Hum, s dobrim uspjehom,

5. Nikoli Čizmiću, sinu pok. Tome Čizmića trgovca, rod. 18. VII. 1923. u Zadvarju, kotar Omiš, v. ž. Cetina, s vrlo dobrim uspjehom, (oprošten od polaganja ustmenog izpita),

6. Željku Devčiću, sinu Josipa Devčića nadstojnika željezničke postaje, rod. 4. IV. 1923. u Moslavini—Popovači, kotar Kutina, v. ž. Gora—Prigorje, s dobrim uspjehom,

7. Zvonimiru Gudelju, sinu Tome Gudelja nadcestara, rod. 1. I. 1925. u Poljicima, kotar Imotski, v. ž. Cetina s dobrim uspjehom,

8. Mati Jeličiću, sinu Renata Jeličića ljekarnika, rod. 23. III. 1925. u Omišu, kotar Omiš, v. ž. Cetina, s vrlo dobrim uspjehom,

9. Cvitanu (fra Alfonzu) Jukiću, sinu Šimuna Jukića poljodjelca, rod. 8. III. 1921. u Osoju, kotar Posušje, v. ž. Hum, s vrlo dobrim uspjehom, (oprošten od polaganja ustmenog izpita),

10. Nikoli Lončarici, sinu Stiepe Lončarice posjednika, rod. 14. IX. 1922. u Brocama, kotar Dubrovnik, v. ž. Dubrava, s dovoljnim uspjehom,

11. Mati Lovriću, sinu Pere Lovrića poljodjelca, rod. 1. I. 1923. u Jasenici, kotar Mostar, v. ž. Hum, s dobrim uspjehom,

12. Krešimiru Sučiću, sinu Mate Sučića nadlugara, rod. 24. IX. 1922. u Lukavcu, kotar Tuzla, v. ž. Usora—Soli, s vrlo dobrim uspjehom (oprošten od polaganja ustmenog izpita),

13. Anti (fra Luki) Sušcu, sinu pok. Lukasa Sušca poljodjelca, rod. 4. X. 1922. u Studencima, kotar Ljubuški, v. ž. Hum, s izvrstnim uspjehom, (oprošten od polaganja ustmenog izpita),

14. Ilki Tomiću, sinu Mirka Tomića činovnika duhanskog ureda, rod. 24. I. 1924. na Humcu, kotar Ljubuški, v. ž. Hum, s dobrim uspjehom,

15. Rudolfu Tomiću, sinu Drage Tomića, željezničkog strojovođe, rod. 21. X. 1923. u Konjicu, kotar Konjic, v. ž. Hum, s dobrim uspjehom.
---

Datum: 1943.
Lokacija: Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografije: Nije specificirano
Arhiv Hercegovačka franjevačka provincija

08/08/2026

Fotografija

Opis: Invalidi Prvog svjetskog rata iz Mamića i Borajne

Komentar: Glasilo Narodna sloboda ( god. 1. br. 46. od 7. lipnja 1919.) javlja:

Rješavanje molba za invalidsku pomoć i penzije.

Ministarski savjet izdao je naredbu, da se sve molbe, koje se odnose na invalidsku pomoć i penzije, imadu u prvom redu rješavati, te da imadu prednost pred svim drugim molbama.

Glasilo Narodna sloboda (god. 2. br. 47. od 6. listopada 1920.) javlja:

Naše invalidsko pitanje nalazi se u stadiju rješavanja. Ministarstvo uredjuje statistiku, te prema njoj imamo 137.000 invalida, 301.000 obitelji u ratu poginulih i 37.000 ratne siročadi. Invalidsku potporu primat će oni, za koje se ustanovi 20% nesposobnosti i to za svaki procenat nesposobnosti po 1 dinar.

Glasilo Narodna sloboda ( god. 3. br. 3. od 12. siječnja 1921.) javlja:

Narod. poslanik Buntić za invalide.

Stanje naših invalida, siročadi i udovica ne može biti žalosnije. Za ljude, koji su dali svoj život za domovinu, danas nitko ne mari. Da bi se ova nepravda ispravila, upravio je nedavno narodni poslanik Buntić posebnu predstavku na zemaljsku vladu u Sarajevu na Povjereništvo za socijalnu skrb, koju ovdje donosimo:

Zemaljskoj vladi u Sarajevu.

Po često p**a žali se narod, da udovice te siročad, kao i invalidi našega kraja ne dobivaju mirovine, pa makar da su već od 2 godine i dulje predali molbe kod kotarskih ureda.

Imao sam priliku, da se uvjerim kod više kotarskih ureda, da su vojni referenti, kojima je ova akcija dodijeljena u svim uredima, svoju dužnost savjesno vršili, molbe odmah kompletirali te dalje predlagali, ali do danas riješenja stranke dobile nijesu, ili i ako su dobili doznaku, to na onako male svote, da molioca više košta dolazak u grad radi podignuća, nego što iznosi mirovina.

Neka se izvoli Visoka zemaljska vlada sjetiti, da jedan naš invalid, teško ranjen eventualno bez noge, dobiva 22 K (slovom: dvadeset dvije) Krune mjesečne mirovine, te mora radi podignuća ove svotice često 50 i više km u čaršiju putovati. U Srbiji dobiva takav invalid 30 dinara mjesečno, što je takogjer odveć malo, ali ipak ne ovako malo kao u nas.

Pa takogjer mirovina udovica, koja iznosi 9 K mjesečno, preveć je malešna. —

Iz gornjih razloga pozivam Visoku zemaljsku vladu: 1. Da odredi udovama, siročadi te invalidima ove zemlje primjereni dodatak na skupoću, a invalidima, koji su teško ranjeni, da omogući ne samo na papiru nego uistinu, da se mogu ishraniti od svoje mirovine. 2. Da se požuri rad oko doznake mirovine pomenutim licima, a ako to nije moguće da se odmah izdade potpora u visini mirovine, te tako da se omogući ovoj sirotinji, da ovo teško doba preživi.

U zadnje doba sam čuo od kotarskih ureda, da je Vaša vrlo umjesna naredba broj 108586/20 g. o nadpregledbi invalida kod kotarskih ureda ukinuta, te će se naši invalidi od sada kod Pukovskih Okružnih Komanda superararbitrirati.—

Upozorujem Zemaljsku vladu, da je od ujedinjenja do dana izdanja ove naredbe, ovaj rad već bio u rukama Pukovskih okružnih komanda, ali iste nijesu u tom pogledu ništa radile, a naši su invalidi skapavali od gladi. —

Dapače dogadjalo se je, da su ljudi bez ruke služili 2-mjesečnu vježbu, jer gospoda pukovnici Marković i Cvetić komandanti P. O. K. nijesu smatrali „švabske“ invalide invalidima, te su po mogućnosti ometali rad nadpregledbenih komisija. —

Pošto teret naših invalida nosi pokrajinska vlada, to istu pozivam, da uzme ovaj važni i teški rad u svoje ruke, a ne prepušta isti Pukovskim okr. komandama, gdje rade srbijanci oficiri, koji ne mogu ni imati osjećaja humanosti prema siromašnim nastradalima, koji su se borili na protivnoj strani. —

Mostar, 6. XII. 1920. Buntić, nar. poslanik.

Datum fotografije: -
Lokacija: -
Zemlja: -
Autor fotografije: nije specificirano.
Arhiv: privatni arhiv, Mate Brzica

06/08/2026

Stare novine

Opis: Štedljivo s vodom

LIŠTICA - Na snazi je odluka Općinskog sekretarijata za privredu, društvene djelatnosti i opću upravu o štednji vode na području lištičke vodovodne mreže.

Korisnicima gradskog vodovoda, po toj se odluci sve do jeseni zabranjuje od 05 do 21 sat zalijevati travnjake, vrtove, parkove, pločnike i druge površine. Zbog suše i većih potreba za vodom u ovim sparnim ljetnim mjesecima, kapacitet lištičkog vodovoda jedva zadovoljava potrebe stanovnika.

Seoska i prigradska domaćinstva vodom se opskrbljuju iz čatrnja (cisterne kišnice) koje zbog ovogodišnje duge suše već presušuju. F. V.

Naziv novina: Večernji list
Datum: 6. srpnja 1982.
Autor teksta: Frano Vukoja
Arhiv: privatni arhiv, Frano Vukoja

05/08/2026

Stare novine

Opis: Suša

Nakon proljetne i ljetne suše na lištičkom području

Procijenjena šteta

LIŠTICA – U Skupštini općine Lištica procijenjena je materijalna šteta od proljetne i ljetne suše, koja je trajala gotovo 150 dana. Nakon iscrpno prikupljenih pokazatelja, ukupna materijalna šteta na poljoprivrednim kulturama premašila je 180 milijuna dinara. Najviše su stradali duhan, žitarice, povrće, livade, lucerišta, te voće i šume. U spomenutu svotu uključeni su veliki troškovi za dopremu vode u presahle bunare. Zbog osjetno smanjenih prinosa kultura važnih za prehranu stoke, još se ne mogu sagledati posljedice koje će nastati smanjenjem stočnog fonda. Osnovna organizacija kooperanata nastoji nabaviti stočnu hranu, što će ublažiti smanjenje stočnog fonda. (F. V.)

Naziv novina: Večernji list
Datum: 19. listopada 1982.
Autor teksta: Frano Vukoja
Arhiv: privatni arhiv, Frano Vukoja

04/08/2026

Fotografija

Opis: Obitelj iz Mokrog

Komentar: Na fotografiji je obitelj Mare i Mate Sliškovića Rozušića iz Mokrog sa šest kćeri i tri sina. Fotografija je vjerojatno snimljena ispred njihove obiteljske kuće u Mokrom, a objavljena je u Napretkovu Hrvatskom narodnom kalendaru za 1938. godinu.

U novinama „Narodna sloboda” (god. IX., ožujak 1927., br. 10.) navodi se da su stanovnici Mokrog, na čelu s glavarom Markom Kraljevićem, izabrali odbor Hrvatske pučke stranke. Uz mahale Trn, Pribinoviće, Turčinoviće i Ćužiće navode se i odbornici za mahalu Mokro: Mate Slišković, pok. Ivana, Martin Matijević, pok. Bariše, i Marijan Ćeškić, pok. Matka.

Datum fotografije: 1937.
Lokacija: Mokro, Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografije: nije specificirano.
Arhiv: HKD Napredak - Sarajevo

03/08/2026

Fotografije

Opis: Svečana posveta i otvaranje crkve na Kočerinu

Komentar: U glasilu Provincije hercegovačkih franjevaca "Mir i dobro" br. 2. iz 1980. godine piše:

SPOMEN - CRKVA 13 st. KRŠĆANSTVA U HRVATA

9. kolovoza je posvećena, a 10. kolovoza svečano otvorena novosagrađena veličanstvena crkva u Kočerinu kao spomen na najveći događaj iz hrvatske kršćanske prošlosti, kada su Hrvati prihvatili poruku Evanđelja i krštenje.

Crkvu je posvetio biskup Petar Čule zajedno sa zagrebačkim nadbiskupom, predsjednikom biskupske konferencije Jugoslavije i prvakom hrvatske crkve, Franjom Kuharićem, nadbiskupom povijesnog Nina Marjanom Oblakom, pomoćnim mostarskim biskupom Pavlom Žanićem, a prisutni su bili provincijali: Bosne Srebrene, fra Alojzije Ištuk, Splitske provincije, fra Stjepan Vučemilo, Hrvatske provincije, fra Karlo Kaić i poglavar Hercegovačke provincije fra Jozo Pejić. Osim njih direktor njemačko-austrijskog Caritasa prelat Wilhelm Reitzer kao i veći broj svećenika i sestara iz raznih krajeva i redova. Velika crkva nije mogla ni blizu primiti sav vjerni puk kočerinske župe i okolnih sela, koji je zaključao kuće, djecu ponio u naručju, a starce i starice doveo pod ruku. Cijela je župa bila jedna velika obitelj na svojoj večernjoj molitvi stoljeća.

Posveta je završila kad je nastala noć. Svima je to bio dan radosti. I brda su kočerinska bila svijetla, plamena u krijesovima koje su palili mladići i djevojke.

Sutra 10. kolovoza, slavlje svečanog otvaranja spomen-crkve predvodi Franjo Kuharić u pratnji svih sinošnjih sudionika, predstavnika Splitske i Šibenske crkve, općinskih vlasti iz Lištice i još oko 100 pridošlih svećenika i velikog broja sestara, te oko 10 tisuća Hrvata iz svih krajeva zemlje i svijeta.

Značaj ove crkve prelazi granice Kočerina i Hercegovine. Ona je od danas crkva svih Hrvata u Domovini i svijetu. Za to su se vijorile zastave 21 organizirane prisutne župe iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Za to su pristigli predstavnici Hrvata iz cijele Domovine, Europe, Kanade, Sjeverne Amerike i Australije.

Temelje crkve postavio je bivši provincijal fra Rufin Šilić 29. lipnja 1976. u godini velikih jubileja Hrvatskog naroda - proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata i 1000 godina od smrti plemenite kraljice Jelene, graditeljice prvog Gospina svetišta u Hrvata. Od tada pa do dana svečanog otvaranja ni fratri, ni vjernici, ni sestre nisu predahnjivali. Trebalo je napraviti takvu crkvu koja će biti dostojan spomenik najsvjetlijeg koraka hrvatskog naroda. Trebalo je sagraditi crkvu i dvorište, čija se vrijednost sada procjenjuje na oko 4 milijarde st. d. za svega 800 milijuna.

Crkva je lijepa, monumentalna. Ne zna se što je u njoj ljepše i vrijednije: ili njena arhitektura, ili monumentalni mozaik sv. Franje na pročelju, od granita iz cijeloga svijeta (visok 23 m), djelo akad. kipara Ante Starčevića i fra Petra Krasića, ili najveće iznenađenje unutarnjeg prostora - prekrasni mozaik u hercegovačkom kamenu sv. Petra i Pavla - djelo mladog širokobriješkog umjetnika Zvonimira Perke, ili kompozicija kamenog prezbiterija? Ukratko: "... crkva sv. Petra i Pavla na Kočerinu djeluje kao biser ukraden iz školjke i bačen na kamenu užarenu ploču hercegovačkih brda, izložen žarkom suncu i plavilu neba, koji ovoj ljepotici daju još privlačniji izgled."

Datum fotografija: 10. kolovoza 1980.
Lokacija: Kočerin, Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina
Autor fotografija: Nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, fra Ante Marić

02/08/2026

Fotografija

Opis: Izviđački odred "Ljupko Matijević" ispred "Vučje jazbine"

Komentar: Na fotografiji su izviđači iz Lištice s voditeljem Alijom Alom Kajićem zajedno s kolegama iz Poljske. Vidljiv je natpis „Vučja jazbina – bilo je Hitlerovo ratno sjedište” (Wilczy Szaniec – była wojenna kwatera Hitlera). Prilikom posjeta Poljskoj izviđači su posjetili i koncentracijski logor Auschwitz. Odred je Poljsku posjetio još u dva navrata, 1973. i 1979. godine.

"Vučja jazbina" bila je glavno Hitlerovo vojno zapovjedništvo na Istočnom bojištu tijekom Drugog svjetskog rata. Nalazi se u sjeveroistočnoj Poljskoj, duboko unutar Masurijanske šume. Ostaci ovog vojnog sjedišta smješteni su u blizini gradića Kętrzyn (koji se u vrijeme rata zvao Rastenburg).

U knjizi "Široki Brijeg" autora Karla Rotima piše: Izviđački odred "Ljupko Matijević" na Lištici osnovan je 29. studenoga 1959. godine. U početku svoga djelovanja Odred je imao tri čete s 80 izviđačkih članova. U 1974. već ima 600 članova i jedinice na Kočerinu, u Provu, Gornjem Crnču, Biogracima i Ljutom Docu. Još prije Odred je dobio i svoje prostorije.

Datum fotografije: 1974.
Lokacija: Kętrzyn
Zemlja: Poljska
Autor fotografije: Nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, Mirko Jelić

01/08/2026

Stare novine

Opis: Mirnije u gostionicama

LIŠTICA - U prvom polugodištu ove godine radnici OSUP-a Lištica podnijeli su 23 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 50 prekršitelja javnog reda i mira. To je mnogo manje nego u istom razdoblju lani, kad je podneseno 60 prijava protiv 83 osobe (a cijele godine 107 prijava protiv 152 prekršitelja).

Zanimljivo je da se godinama najviše prekršaja javnog reda i mira događa u ugostiteljskim objektima. Tako je prošle godine u prvom polugodištu od 60 prekršaja 35 učinjeno u ugostiteljskim objektima (više od polovine). No, opaža se da se u posljednje vrijeme broj prekršaja u lištičkim ugostiteljskim objektima smanjuje. U prvom polugodištu ove godine podneseno je 12 prekršajnih prijava, što je čak triput manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Za ovako evidentno smanjivanje broja prekršaja javnog reda i mira u lištičkim gostionicama svakako su zaslužni organi OSUP-a i primjerene sankcijske mjere Općinskog suda za prekršaje. Posebno je pozorno-patrolna djelatnost OSUP-a djelovala preventivno na suzbijanje prekršaja. Valja istaći i ostale, kao što su razgovori s vlasnicima ugostiteljskih objekata te upozoravanja, jer Zakon predviđa da se objektima u kojima se češće remeti javni red i mir može čak promijeniti namjena.

F. VUKOJA

Naziv novina: Večernji list
Datum: 10. srpnja 1984.
Autor teksta: Frano Vukoja
Arhiv: privatni arhiv, Frano Vukoja

28/07/2026

Fotografija

Opis: Uređenje trga ispred kina Borak

Komentar: Trg koji od 2008. godine nosi naziv Trg Gojka Šuška uređivan je nekoliko p**a 80ih i početkom 90ih godina. Za vrijeme Jugoslavije i komunističke vlasti trg je nosio naziv "7. veljače". Prema Odluci o obilježavanju ulica i trgova imenima i zgrada brojevima na području općine Lištica od 5. veljače 1991. ("Službeni glasnik općine Lištica" broj 1/91), obilježeno je 80 ulica, od kojih je 60 novih ulica. Osim ulica, obilježena su i nova dva trga, a Trg 7. veljače dobio je novo ime Trg ratnih žrtava.

Za sarajevsko Oslobođenje od 25. travnja 1985. u dijelu teksta pod naslovom "Novo lice centra - Lištica veliko gradilište" dopisnik Miljenko Karačić piše:

Uz obalu rijeke Lištice sa sjeverne strane mosta privodi se kraju i gradnja moderne tržnice. Tržnica će imati otvoreni prostor na kojem će se prodavati poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i poslovni prostor, koji će biti dat u zakup privatnicima koji žele da otvore mesnicu, piljarnicu, ribarnicu...

Sredstva za ove investicije osigurao je SIZ za stambeno-komunalne poslove općine Lištica, a radove izvode radnici GRO "Novogradnja". Uređenje Trga "7. veljače", na kojem će se pored parkirališta naći i zelene površine, također je pri kraju. Trg će biti uređen tako da će moći poslužiti i za održavanje kulturno-zabavnih priredbi. Već se razmišlja o tome kako bi to bilo izvrsno mjesto za održavanje tradicionalne muzičke manifestacije "Hercegovina pjeva". U planu je i izgradnja trotoara u Ulici Dalmatinskih brigada, od mosta do Pecare, te proširenje ulice koja od mosta vodi prema Domu zdravlja.

Datum: 1985.
Lokacija: Široki Brijeg
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografije: Nije specificirano
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Address

Trg Gojka Šuška 5a
Siroki Brijeg
88220

Telephone

+38763455125

Website

facebook.com

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Digitalni arhiv Široki Brijeg posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Want your business to be the top-listed Photography Service in Siroki Brijeg?